Povijest

Početak toplinarstva: vrelovod za potrebe tvornice R. Končar iz EL-TO Zagreb

Odluka o opskrbi toplinom tvornice rade Končar iz električne centrale (danas EL-TO Zagreb) donesena je 1947. godine. S ostvarenjem planova se kasnilo zbog poteškoća Rade Končara u pravodobnom osiguranju uvozne opreme, a i sve značajnijoj ulozi Električne centrale u elektroenergetskom sustavu zbog kašnjenja izgradnje novih elektrana.

Nakon što je 1950. godine završena izgradnja vrelovoda za prijenos tople vode iz Električne centrale za ogrjevne potrebe tvrornice Rade Končar, u Centrali je 1954. godine izgrađena toplinska stanica. U prosincu 1954. puštena je ogrjevna toplina za tvorničke prostore Rade Končara, čime je započeo intenzivni razvoj toplifikacije Zagreba.

Saznajte više1954.

Puštena u pogon plinsko turbinska elektrana snage 2 x 25 MW na lokaciji TE-TO Osijek na Zelenom polju.

Izgrađen i pušten u funkciju spojni parovod DN 400 prema TE-TO Osijek, tako da se tehnološki potrošači mogu opskrbljivati toplinskom energijom s obje proizvodne lokacije (stara Toplana i TE-TO Osijek).

Saznajte više1976.

Toplinarstvo preuzima od Stambenog SIZ-a Zagreba upravljanje toplinskim stanicama objekata koji su priključeni na centralizirani toplinski sustav u Zagrebu.

1981.

Osnovana komisija za preuzimanje zasebnih kotlovnica na području grada Zagreba (Dubrava, Maksimir, Pešćenica). Toplinarstvo preuzelo ukupno 29 kotlovnica, 104 toplinske stanice i 6,1 km toplovoda

1983.

Toplinarstvo preuzelo toplinska postrojenja na području današnjeg grada Zaprešića (8 kotlovnica, 36 toplinskih stanica i 1,93 km toplovoda) i toplinska postrojenja na području današnjeg grada Velike Gorice (14 kotlovnica, 119 toplinskih stanica te 10 km toplovoda). Pušten u pogon parni blok električne snage 45 MW s proizvodnjom vrele vode i tehnološke pare u spojnom procesu (139 MW toplinske snage) na lokaciji TE-TO Osijek. Stambeni SIZ Osijek predaje

1984.

Sva preuzeta toplinska postrojenja u gradovima Velikoj Gorici i Zaprešiću te u istočnom dijelu grada Zagreba (Dubrava, Maksimir, Pešćenica) objedinjena u Pogon posebne toplane.

1985.

Toplinarstvo preuzelo toplinska postrojenja na području Grada Samobora (2 kotlovnice, 26 toplinskih stanica i 3 km toplovoda) koja postaju dio Pogona posebne toplane.

1986.

Pušten u funkciju spojni vrelovod DN 550 između Toplane i TE-TO Osijek. Toplinski izvori na lokaciji TE-TO Osijek postaju temeljni, a izvori na lokaciji stare Toplane pričuvni i vršni.

1987.

U Domovinskom ratu značajno oštećena proizvodna postrojenja na lokaciji TE-TO Osijek i stare Toplane te nadzemni cjevovodi magistralnog parovoda i vrelovoda u istočnoj industrijskoj zoni u Osijeku.

1991.

Temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 128/99), od ove godine se mjerenje toplinske energije za sve nove kupce koji se priključuju na toplinsku mrežu mora izvesti na način da svaka samostalna uporabna cjelina (stan, poslovni prostor) ima zasebno mjerilo toplinske energije. HEP-Toplinarstvo d.o.o. počinje s ugradnjom pojedinačnih mjerila (kalorimetara) u sve nove objekte koji se priključuju na toplinski sustav.

2000.

1. srpnja u procesu restrukturiranja HEP-a osnovano samostalno trgovačko društvo HEP-Toplinarstvo d.o.o. unutar kojeg su i Pogon toplinske mreže (Zagreb), Pogon Posebne toplane (dio Zagreba, Velika Gorica, Samobor i Zaprešić) i Pogon Osijek.

2002.

Izgrađen spojni parovod prema TE Sisak. Svi potrošači opskrbljuju se iz jednog središnjeg izvora u TE Sisak.

2003.

Započela ugradnja individualnih toplinskih podstanica u sve nove objekte koji se priključuju na toplinski sustav HEP-Toplinarstva d.o.o., čime je u potpunosti individualizirano mjerenje i regulacija toplinske energije za svaki stambeni i poslovni prostor. Kupac toplinske energije ima potpunu slobodu u biranju intenziteta i vremena grijanja.

2004.

Na parovodni sustav priključena mljekara Meggle. U postrojenjima TE-TO Osijek prelazi se na proizvodnju pare bez hidrazina što je bio osnovni uvjet kako bi se para mogla koristiti u prehrambenoj industriji. Kategorija kupaca toplinske energije kućanstva u Osijeku prelazi se s paušalnog obračuna na obračun po mjerenju.

2005.

Potpisan ugovor o kreditu Svjetske banke kojim je osigurano financiranje Projekta revitalizacije vrelovodne mreže u gradovima Zagrebu i Osijeku. Potpisivanjem okvirnog ugovora započela realizacija Projekta revitalizacije energetike KBC Zagreb - bolnice Rebro. Provedena 1. faza izgradnje priključnog vrelovoda za toplifikaciju grada Siska u naseljima Viktorovac i Zibel.

2006.

1. siječnja trgovačko društvo Toplinarstvo Sisak d.o.o. postaje Pogon Sisak unutar društva HEP-Toplinarstvo d.o.o. Provedena 2. faza izgradnje priključnog vrelovoda za toplifikaciju grada Siska u naseljima Viktorovac i Zibel.

2007.

Završen Projekt revitalizacije vrelovodne mreže u Zagrebu i Osijeku. Započela realizacija zajedničkih projekata HEP-Toplinarstva d.o.o. i HEP-ESCO-a - „Primjena mjera energetske učinkovitosti za kotlovnicu GIII i izgradnja spojnog vrelovoda GIII i GI u Velikoj Gorici” i „Projekt energetske učinkovitosti – tehničko-ekonomsko optimiranje centraliziranog toplinskog sustava u Zagrebu“.

2010.

Završen Projekt Primjena mjera energetske učinkovitosti za kotlovnicu Galženica III i izgradnja spojnog vrelovoda Galženice III i Galženice I u Velikoj Gorici, u sklopu kojeg je provedena plinofikacija kotlovnice Galženica III. Započeo Projekt spajanja naselja Dubrava na centralizirani toplinski sustav. Provedena revitalizacija dijela toplovodne mreže u Samoboru, Zaprešiću i Velikoj Gorici. Završen Projekt plinofikacije kotlovnice u Južnom naselju u Samoboru.

2011.

U suradnji s HEP-ESCO implementirana programska aplikacija Termis, sa svrhom tehničko – ekonomskog optimiziranja centraliziranog toplinskog sustava grada Zagreba.

2012.

HEP-Toplinarstvo d.o.o. se u listopadu registriralo za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije.

2013.

HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. je 15. listopada 2018. godine certificiralo integrirani sustav upravljanja kvalitetom i zaštitom okoliša, sukladno normama ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015.

2018.

HEP-Toplinarstvo financirat će projekt zamjene spojnog vrelovoda od Termoelektrane-toplane Osijek do toplane Pogona Osijek uz pomoć sredstava Europske unije.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, koja se dodjeljuju u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.–2020” (OPKK), Specifičnog cilja 4c3, potpisan je 09.12.2019. godine.

Saznajte više2019.

Završen Projekt Spajanja naselja Dubrave na Centralni toplinski sustav grada Zagreba.

2020.

HEP-Toplinarstvo financirat će projekt revitalizacije 68,5 kilometara vrelovodne mreže na području grada Zagreba uz pomoć sredstava Europske unije.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, koja se dodjeljuju u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.–2020” (OPKK), Specifičnog cilja 4c3, potpisan je 19.11.2020. godine.

Saznajte više2020.

povratak na vrh