Na današnji dan točno prije 30 godina, 28. srpnja 1990. stupanjem na snagu Zakona o elektroprivredi, utemeljeno je Javno poduzeće Hrvatska elektroprivreda u vlasništvu Republike Hrvatske.
Izglasavanje Zakona o elektroprivredi dva dana ranije, 26. srpnja 1990. bila je jedna od prvih odluka višestranačkog Sabora Republike Hrvatske. Hrvatska elektroprivreda utemeljena je “radi proizvodnje, prijenosa, distribucije električne energije i upravljanja elektroenergetskim sustavom, trajne i sigurne opskrbe potrošača kvalitetnom električnom energijom, gospodarskog razvoja Hrvatske, ostvarivanja tehničko-tehnološke cjeline elektroprivredne djelatnosti, stabilnosti elektroenergetskog sustava u cjelini ili pojedinim dijelovima”.
Zakonom o elektroprivredi utvrđeno je da je “proizvodnja, prijenos, upravljanje elektroenergetskim, sustavom i distribucija električne energije je elektroprivredna djelatnost od posebnog društvenog interesa za Republiku”, a da “objekti (postrojenja i vodovi) za proizvodnju, upravljanje, prijenos i distribuciju električne energije na teritoriju Republike čine jedinstven elektroenergetski sustav Hrvatske”.
U sastav novoutemeljenog javnog poduzeća Hrvatska elektroprivreda ušle su sve radne organizacije udružene u dotadašnju Zajednicu elektroprivrednih organizacija Hrvatske (ZEOH): Elektroprivreda Zagreb, Elektroprivreda Rijeka, Elektroprivreda Dalmacije Split, Elektroslavonija Osijek, Elektra Karlovac, Elektra Zagreb, Elektra Sisak, Elektrodalmacija Split, Elektroistra Pula, Elektroprimorje Rijeka, Hidroelektrana Dubrovnik, Zajednica elektroprivrednih organizacija Hrvatske, Interna banka Zajednice elektroprivrednih organizacija Hrvatske.
Hrvatska elektroprivreda je odmah po utemeljenju preuzela punu odgovornost za funkcioniranje elektroenergetskog sustava na području Hrvatske, te se uključila u punopravno članstvo međunarodnih strukovnih asocijacija. Snaga jedinstveno ustrojene nacionalne elektroenergetske tvrtke ubrzo se pokazala u punom svjetlu tijekom Domovinskog rata kad su hrabrost i domišljatost djelatnika HEP–a omogućili opskrbu energijom stanovništva posvuda u Hrvatskoj, a posebno u ratu zahvaćenim područjima.
Danas, 30 godina poslije utemeljenja, oslanjajući se na bogato iskustvo i znanje naših stručnjaka, nastavljamo graditi Hrvatsku elektroprivredu kao stožernu hrvatsku energetsku tvrtku od strateške važnosti za nacionalno gospodarstvo i čitavu Republiku Hrvatsku. Hrvatska elektroprivreda je jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj i najveći investitor u obnovljive izvore energije. Ove je godine počela realizacija najvećeg projekta HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, dogradnja hidroenergetskog sustava Senj, vrijedna 3,4 milijarde kuna. Do kraja godine u pogonu će biti prva HEP-ova vjetroelektrana, Korlat kod Benkovca, investicijske vrijednosti više od pola milijarde kuna i čak sedam novih sunačnih elektrana. S 11 općina i gradova dogovorena je suradnja na izgradnji sunčanih elektrana, ukupne snage 120 megavata. U planu su i sunčane elektrane na desetak drugih lokacija širom Hrvatske. U elektranama koje gradi HEP, ugrađuje se oprema hrvatskih proizvođača, od fotonaponskih modula i pretvarača, preko kabela i transformatora do rješenja za ugradnju baterijskih spremnika. Na taj način HEP potiče razvoj znanja i sposobnosti domaće industrije te zajedno s partnerima gradi zeleno, tehnološki napredno gospodarstvo 21. stoljeća, a zahvaljujući nikad većim ulaganjima pokreće nacionalno gospodarstvo, pokreće Hrvatsku.
