Voda je hrvatsko bogatstvo. Voda je inspirirala brojne
hrvatske izumitelje, inženjere, graditelje i poduzetnike. Još je početkom 17. stoljeća
Faust Vrančić konstruirao vodeničko kolo, koje se smatra pretečom suvremenih
turbinskih kola u hidroelektranama.
Krajem 19. stoljeća, točnije 28. kolovoza 1895., proradila
je hidroelektrana Krka, jedna od tek nekoliko hidroelektrana u svijetu koje su
u to vrijeme označile pobjedu Teslinih višefaznih izmjeničnih sustava nad
istosmjernom strujom. Ta je povijesno važna elektrana radila samo do 1914.
godine kada je razmontirana radi ratnih potreba Austro-Ugarske Monarhije za
bakrom.
Početkom 20. stoljeća, međutim, na području Hrvatske
izgrađeno je još nekoliko hidroelektrana, od kojih su neke i danas u funkciji. Tako
Hrvatska elektroprivreda u svom sustavu ima čak četiri “dame” stogodišnjakinje
- hidroelektrane Jaruga, Miljacka, Ozalj i Kraljevac.
Sve one proizvode certificiranu zelenu energiju i dokaz su da HEP hidroelektranama upravlja tako da je proizvodnja električne energije u skladu s prirodom i drugim gospodarskim granama. Iako danas malene po snazi i proizvodnji, i one, uz ostale 22 HEP-ove hidroelektrane, omogućuju Hrvatskoj da prema udjelu obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije bude iznad prosjeka Europske unije što nam olakšava dostizanje ciljeva u vezi sa zaštitom klime.