HEP Toplinarstvo d.o.o. od subote 15. rujna, službeno započinje novu sezonu grijanja na području gradova Zagreba, Zaprešića, Samobora, Velike Gorice, Osijeka i Siska.
Od 15. svibnja 2007. u pogonu su bili samo dijelovi sustava koji se koriste za grijanje sanitarne tople vode, tj. oko 15% instaliranih kapaciteta. Upravitelji zgrada su pismeno obaviješteni da završe radove na popravcima i zamjenama dotrajalih radijatora i cijevnih razvoda na kućnim instalacijama centralnog grijanja najkasnije do 1. rujna, od kada su djelatnici HEP Toplinarstva započeli sa sustavnim dopunjavanjem i odzračivanjem kućnih instalacija grijanja pogonskom vodom. „S današnjim danom 2149 zgrada je spremno za početak sezone grijanja, dok u 272 zgrade još uvijek nisu napunjene instalacije. U navedene 272 zgrade predstavnici suvlasnika ili njihovi upravitelji su pismeno odgodili punjenje zbog radova na unutarnjim instalacijama grijanja. Te zgrade biti će napunjene naknadno nakon pismene potvrde upravitelja da su završeni svi radovi“, izjavio je Robert Vuk, tehnički rukovoditelj Pogona toplinske mreže HEP Toplinarstva. Vuk dodaje kako će eventualni popravci tijekom sezone grijanja biti će organizirati noću između 22 h i 6 h kada je grijanje i inače reducirano. U razdoblju od 15. rujna 2007. do 15. svibnja 2008. HEP toplinarstvo će isporučivati toplinsku energiju za 113.965 kućanstava i 5.717 poslovnih prostora. “Završetkom protekle sezone grijanja, u svibnju je započela druga faza zamjene vrelovodne mreže na centralnim vrelovodnim sustavima Zagreba i Osijeka, koji su dijelom stari i 45 godina. Zamjena vrelovoda za koju je dio sredstava osiguran kreditom Svjetske banke omogućit će smanjenje kvarova i gubitaka toplinske energije na razinu europskog standarda od 6 posto”, izvijestio je Robert Krklec, direktor HEP Toplinarstva. Svi radovi se uspješno privode kraju, a najveći zahvati u Zagrebu poduzeti su na području Sigeta, Trešnjevke i Savice te dijelovima Donjeg grada i Voltinog u ukupnoj duljini od preko 5500m. U osječkim naseljima Stanko Vraz i Vladimir Nazor je uz izgradnju novih vrelovoda zamijenjen i dio postojećih, i to u ukupnoj dužini od 3000 metara.
