Premda nije zabilježeno, prema usmenoj predaji, HE Kraljevac je započela s radom upravo na današnji dan, 19. ožujka 1912. godine, prije točno stotinu godina.
Sto godina od prve faze i osamdeset godina od druge faze izgradnje – obljetnice su kojima se ove godine može pohvaliti samo ova naša hidroelektrana, smještena u mjestu Zadvarje poviše Omiša. HE Kraljevac, najveća hidroelektrana s početka prošlog stoljeća, izgrađena je na Cetini prvenstveno za potrebe tvornice karbida u Dugom Ratu, pa je u prvim godinama rada bila isključivo s njom povezana. Tek 1924. g. uspostavlja se 15 k V dalekovodna veza Dugi Rat – Omiš. Dvije godine poslije gradi se DV 50 kv Dugi Rat – Split, kada i grad pod Marjanom ulazi u opskrbno područje ove hidroelektrane. Instaliranjem ukupne snage od 67,2 MW postaje najveći hidroobjekt na Balkanu. Međutim, i uz znatno povećanje instalirane snage i moguće proizvodnje, ostvarena proizvodnja, sve do 1948. g., ne dostiže iznos veći od trećine moguće godišnje proizvodnje. Sve do te godine veće hidroelektrane u Dalmaciji (to su, uz nju, još Miljacka i Jaruga) opskrbljuju vlastite potrošače samostalno, bez ikakve međusobne veze, pa znatan dio energije, koji je HE Kraljevac mogla proizvesti, ostaje neiskorišten. Tada se u pogon stavlja DV 110 kV Kraljevac – Lozovac, napona 50 kv, pa je sredinom 1948. g. ostvaren paralelan rad ove tri dalmatinske elektrane. To je ujedno početak rada elektroenergetskog sustava Dalmacije. Izgradnjom akumulacije Peruća, krajem 1958. g., povećana je moguća godišnja proizvodnja, a izgradnjom voda Jajce – Zagreb postiže svoju najveću proizvodnju. Izgradnjom prve faze HE Zakučac, 1961. g., prosječna moguća proizvodnja HE Kraljevac značajno se smanjuje radi iskorištenja protoka Cetine na većem padu u HE Zakučac. U sto godina HE Kraljevac je proizvela 10,5 TWh električne energije ili prosječno godišnje 105 GWh. Danas njena prosječna godišnja proizvodnja iznosi više od 60 GWh električne energije.
