U članku 8. Zakona o elektroprivredi stoji: “Radi
proizvodnje, prijenosa, distribucije električne energije i upravljanja
elektroenergetskim sustavom, trajne i sigurne opskrbe potrošača kvalitetnom
električnom energijom, gospodarskog razvoja Hrvatske, ostvarivanja
tehničko-tehnološke cjeline elektroprivredne djelatnosti, stabilnosti
elektroenergetskog sustava u cjelini ili pojedinim dijelovima, Sabor Republike
Hrvatske osniva javno poduzeće pod tvrtkom “Hrvatska elektroprivreda”.
Time je u jedno poduzeće okupljeno 119 dotad samostalnih
elektrogospodarskih subjekata koji su dotad bili udruženi u Zajednicu
elektroprivrednih organizacija Hrvatske (ZEOH). HEP je ujedno prekinuo sve
poslovne veze sa Zajednicom jugoslavenske elektroprivrede (JUGEL) i nakon
međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, uključio se u punopravno članstvo međunarodnih strukovnih asocijacija kao što su
UCPTE, CIGRÉ, IAEA, UNIPEDE; EURELECTRIC itd.
Važnost novog jedinstvenog ustroja Hrvatske elektroprivrede
pokazala se vrlo brzo. Tijekom Domovinskog rata HEP je neprestano osiguravao
električnu energiju stanovništvu Hrvatske. Nakon ratnih razaranja radnici HEP-a
su odmah pristupali obnovi ili provizornim rješenjima da se opskrba električnom
energijom može nastaviti.
Nakon jubilarnih 25 godina postojanja i razvoja u
samostalnoj Hrvatskoj, Hrvatska elektroprivreda sada je grupa trgovačkih
društava koja se primarno bave elektroenergetskim djelatnostima, ali i ostalim
djelatnostima na tržištu toplinske energije i plina, energetskom učinkovitošću, telekomunikacijama... S oko 10 tisuća radnika, više od dva
milijuna kupaca i s godišnjim prihodom većim od 13,5 milijardi kuna, HEP grupa se i dalje razvija, u skladu s potrebama kupaca u Hrvatskoj i zahtjevima
jedinstvenog europskog tržišta energije.