EN

Povijest

Picture

Hidroelektrana Krka na Skradinskom buku na rijeci Krki kod Šibenika, snage 0,3 MW proradila je 28.08. kao prva javna hidroelektrana u Dalmaciji sa svim značajkama elektroenergetskog sustava.

Službeni naziv elektrane je bio "Prva povlaštena električne centrala u Dalmaciji "Krka" Ante Šupuk i sin", a kasnije je nazvana HE Jaruga 1. izgrađena je na Skradinskom buku na Krki i prvotno je imala jedan jednofazni agregat snage 300 kW frekvencije 42 Hz. Bila je prva hidroelektrana na ovim prostorima s pripadnom izmjeničnom prijenosnom i distribucijskom mrežom prema javnoj rasvjeti u Šibeniku što je bio prvi elektroenergetski sustav na izmjeničnu energiju za javne potrošače uopće na području Dalmacije i Hrvatske. Taj je sustav temeljen na Teslinom izmjeničnom sustavu proizvodnje, prijenosa  i distribucije  električne energije i puštena je u rad  samo par dana iza HE na Nijagari. HEP je taj datum prorade javnog sustava proizvodnje, prijenosa i distribucije odredio kao osnivački datum tvrtke.
1899. godine je izgrađen drugi agregat snage 300 kW u toj elektrani koja je osim javne rasvjete Šibenika davala energiju za mlinove, uljarice, tvornicu tjestenine, kazalište, kavane, hotele kao i prva domaćinstva.
Hidroelektrana ukupne snage 0,6 MW je radila do 2014. kada je demontirana i napuštena zbog ratnih potreba za materijalima.
2012. godine je na ostacima prvotne elektrane restauriran preostali dio zgrade te je postavljena spomen ploča IEEE od strane CIGRE.

Saznajte više1895.
Picture

U pogonu HE Jaruga (6 MW) na rijeci Krki

1903.
Picture

U pogon puštena HE Miljacka (24 MW) na rijeci Krki

1906.
Picture

U Zagrebu proradila “Munjara” (danas EL-TO) snage 0,8 MW, koja je koristila ugljen.

1907.
Picture

U pogonu TE Zvir (Rijeka) snage 5,4 MW koja je koristila ugljen

1908.
Picture

Na rijeci Kupi izgrađena HE Ozalj 1 s ugrađene dvije proizvodne jedinice ukupne snage 2,2 MW.

1908.
Picture

"Munjara” Zagreb (EL-TO) - instaliran drugi blok parne turbine snage 1 MW s generatorom istosmjerne struje snage 200 kW.

1910.
Picture

U HE Kraljevac na rijeci Cetini, u pogonu prvi agregat, 25,6 MW

1912.
Picture

U HE Ozalj 1 ugrađen i stavljen u rad treći agregat, ukupno instalirana snaga 3,3 MW.

1913.
Picture

"U “Munjari” Zagreb (EL-TO) proradila parna kondenzacijska turbina s trofaznim generatorom 2,4 MW

1914.
Picture

Prva rekonstrukcija HE Jaruga 2 s prelaskom s dvofaznog na trofazni sustav snage 2,7 MW

1916.
Picture

Proradila HE Zeleni vir (1,7 MW) na rijeci Curak/Kupa

1921.
Picture

“Munjara” Zagreb (EL-TO) dograđena parnom kondenzacijskom turbinom s trofaznim generatorom 5 MW

1923.
Picture

U „Munjari“ Zagreb (EL-TO) instalirana parna kondenzacijska turbina s trofaznim generatorom 10 MW

1928.
Picture

U pogonu drugi agregat (46,1 MW) u HE Kraljevac

1932.
Picture

“Munjara” Zagreb (EL-TO) dograđena parnom kondenzacijskom turbinom s trofaznim generatorom 16 MW

1934.
Picture

HE Jaruga 2 - druga rekonstrukcija

Druga rekonstrukcija, zamjenom prve i ugradnjom druge turbine  2 x 2,7 MW u sklopu izgradnje tvornice aluminija u Lozovcu. Od tada se elektrana naziva HE Jaruga.

 

Saznajte više1937.
Picture

"Munjara" Osijek (TE Osijek) na staroj lokaciji uz Dravu dograđen još jedan kotao i jedan parni agregat snage 2,2 MW.

1938.
Picture

Proradila HE Vinodol 90 MW, koja koristi vode u slivu Gorskog kotara

1952.
Picture

Izgrađena HE Ozalj 2 s dvije proizvodne jedinice ukupne snage 2,2 MW

1952.
Picture

U pogonu HE Zavrelje (2,1 MW) koja koristi vode izvora Zavrelje

1953.
Picture

U pogonu TE Jertovec (Konjščina) (danas KTE Jertovec) prvi kondenzacijski blok snage 14,8 MW na domaći ugljen

1954.
Picture

Iz EL TO Zagreb (tadašnje Gradske električne centrale) izgrađen prvi javni vrelovod u Zagrebu za potrebe grijanja tvornice Rade Končar. To je bio početak javnog toplinarstva.

1954.
Picture

U EL-TO Zagreb u pogonu drugi blok (33,4 MW) koji je koristio ugljen

1955.
Picture

Crpna stanica Lič u sastavu HE Vinodol.

1955.
Picture

Crpna stanica Križ u sastavu HE Vinodol.

1956.
Picture

U pogonu drugi kondenzacijski blok u TE Jertovec snage 12,5 MW, na ugljen

1957.
Picture

Proradila CHE Fužine sliv 4,6 MW, koja koristi vode u slivu Gorskog kotara

1957.
Picture

U pogonu treći kondenzacijski blok u TE Jertovec snage 12,5 MW, na ugljen

1958.
Picture

Iz EL -TO Zagreb je izgrađen prvi javni parovod u Zagrebu za potrebe plivališta Mladost.

1958.
Picture

Izgrađena HE Gojak (48 MW) na rijekama Mrežnici i Dobri

1959.
Picture

U pogonu HE Peruća na rijeci Cetini, snage 41,6 MW

1960.
Picture

U Termoelektrani u Osijeku na lokaciji uz Dravu uz postojeća postrojenja pušten je u pogon i parni kotao 1 snage 50 t/h na mazut.

1960.
Picture

HE Zeleni vir - pušten drugi agregat (0,8 MW) na potoku Curak pritoku Kupe.

1961.
Picture

U pogon ulazi HE Zakučac s dva agregata svaki 108 MW (216 MW) na rijeci Cetini

1962.
Picture

U pogonu TE-TO Zagreb proradio kondenzacijski blok (64 MW) na ugljen i započinje proizvodnja topline s te lokacije za industriju i široku potrošnju, a donesena je i odluka o intenziviranju razvoja CTS -a Zagreb.

1962.
Picture

U termoelektrani u Osijeku na lokaciji uz Dravu pušten je pogon vrelovodni kotao 1, snage 35 MWt na mazut i zemni plin.

Te je godine donesena odluka o razvoju i započinje centralizirana toplifikacija Osijeka. Elektrana uz Dravu mijena ime u Toplana.

Saznajte više1963.
Picture

U pogonu HE Dubrovnik (216 MW) koja koristi vode sliva Trebišnjice

1965.
Picture

Proradila HE Senj koja koristi vode sliva Gacke i Like, snage 216 MW

1965.
Picture

U TE TO Zagreb puštena u pogon dva kotla VK1 i VK2 (svaki po 58 MWt) te dva pomoćna parna kotla PK1 i PK 2 (svaki po 40 t/h pare), svi na teško loživo ulje i plin.

Time prestaje korištenje ugljena kao goriva, a zamjenjuje ga teško loživo ulje i prirodni plin.

Saznajte više1966.
Picture

U pogonu HE Rijeka 36,8 MW koja koristi vode Rječine

1968.
Picture

EL-TO Zagreb dograđena blokom 12 MW

1970.
Picture

U pogonu HE Sklope (22,5 MW) koja koristi vode sliva Like

1970.
Picture

Proradila TE Sisak (210 MW) koja koristi plin i loživo ulje (mazut)

1970.
Picture

Puštena u pogon TE Plomin (98 MW) koja koristi ugljen

1970.
Picture

EL TO Zagreb dograđena s niskotlačnim kotlom K7 80 t/h

1972.
Picture

Proradila Crpna stanica Buško blato (BiH), 10,8 MW

1974
Picture

U pogonu HE Orlovac (237 MW) koja koristi vode sliva Buško blato

1974
Picture

U PTE Jertovec ugljen kao gorivo zamijenjen mazutom s potrebnim rekonstrukcijama postrojenja

1974.
Picture

Puštena u pogon HE Varaždin na rijeci Dravi, 95,46 MW

1975.
Picture

U PTE Jertovec u pogon puštena dva plinska agregata 2 x 30 MW na ekstra lako lož ulje instalirana kao sigurnosno napajanje NE Krško.

1976.
Picture

Proradio drugi blok u TE Sisak (210 MW) koji koristi plin i loživo ulje (mazut)

1976.
Picture

U Osijeku na novoj lokaciji u Zelenom polju izgrađena je nova elektrana (današnja TE TO Osijek) s dvije plinske turbine svaka 25 MW (plin i ekstra lako loživo ulje), a uz njih i 3 parna blok kotla SBK 3 x 18 t/h na plin i mazut

1976.
Picture

U TE TO Zagreb pušteni u pogon vrelovodni kotao VK3 (58 MWt) na teško loživo ulje i plin.

1977.
Picture

U pogon puštena TE Rijeka (303 MW) koja koristi loživo ulje (mazut)

1978.
Picture

U TE TO Zagreb pušten u pogon vrelovodni kotao VK4 (58 MWt) na teško loživo ulje i plin.

1978.
Picture

Izgrađen drugi blok (120 MW) u TE-TO Zagreb koji koristi plin i teško loživo ulje, a zamijenjeni su kotlovi VK1 i VK2.

1979.
Picture

U TE TO Osijek plinskim turbinama prigrađen jedan kotao na otpadnu toplinu ( KNOT) 56 t/h te iz njega i SBK počinje komercijalna proizvodnja tehnološke pare za potrebe industrije Osijeka.

1979.
Picture

U EL-TO Zagreb pušten u pogon novi blok 30 MW

1980.
Picture

U KTE Jertovec puštena u rad dva kotla na otpadnu toplinu plinskih turbina -ime je uveden novi oblik rada u vidu dva kombi bloka(PTA + kotao na otpadnu toplinu + parna turbina) snage 40 MW svaki, odnosno 80 MW ukupno.

Uvodi se i prirodni plin kao glavno gorivo, a ekstra lako postaje pričuvno gorivo.

Saznajte više1980.
Picture

HE Zakučac - ishođena uporabna dozvola za druga dva agregata (novih 270 MW). Probni pogon agregata C je započeo 1978., a agregata D 1979.

1980.
Picture

U pogonu HE Golubić (6,5 MW) koja koristi vode rijeka Krke i Butišnice

1981.
Picture

Proradila druga dva agregata (novih 270 MW) u HE Zakučac

1981.
Picture

U pogonu blok 3 u EL-TO Zagreb 8,6 MW, koji koristi loživo ulje (mazut)

1982.
Picture

U TE TO Zagreb pušten u pogon vrelovodni kotao VK5 (58 MWt) na teško loživo ulje i plin.

1982.
Picture

Izgrađena HE Čakovec na rijeci Dravi, 77,44 MW

1982.
Picture

U Elektrani u Osijeku na obali Drave je izgrađen je vrelovodni kotao 2 snage 58 MWt na mazut i plin.

1982.
Picture

U pogonu prva reverzibilna elektrana, RHE Velebit, snage 276 MW.

RHE Obrovac (sadašnji naziv Velebit)  puštena u rad kao prva reverzibilna hidroelektrana snage 2 x 138 MW u generatorskom radu i  - (2 x 120) MW u crpnom režimu. Koristi se gornje akumulacijsko jezero rijeke Ričice i donje na Zrmanji.

Saznajte više1984.
Picture

Počela proizvodnja električne energije bloka 45 MW u TE-TO Osijek koji koristi plin ili mazut.

1985.
Picture

U pogonu RHE Lepenica (1,14 MW) koja koristi vode u slivu Gorskog kotara

1985.
Picture

U TE TO Zagreb proradio pomoćni parni kotao PK3 (80 t/h) na teško loživo ulje i plin.

1985.
Picture

U TE TO Osijek blok 45 MWel. i 139 MW t započinje komercijalna proizvodnja topline u spojnom procesu.

1987.
Picture

U pogonu mala HE Krčić na rijeci Krki, snage 0,44 MW

1988.
Picture

Izgrađena HE Dubrava na rijeci Dravi, snage 79,78 MW

1989.
Picture

U pogonu HE Đale (40,8 MW) koja koristi vode sliva Cetine

1989.
Picture

U HE Kraljevac je pušten u rad agregat biološkog minimuma ABM snage 4,8 MW, a agregat snage 20,8 MW je demontiran

1990.
Picture

U TE TO Zagreb pušten u pogon vrelovodni kotao VK6 (116 MWt) na teško loživo ulje i plin.

1990.
Picture

Okupirana HE i brana na Perući.

1991.
Picture

Započela revitalizacija HE Vinodol zamjenom turbinskog kola agregata 1 s ciljem povećanja snage i protoka.

1991.
Picture

Zbog izoliranosti Dalmacije u Domovinskom ratu instaliraju se dizelski agregati koji koriste loživo ulje (dizel), ukupne snage 29 MW

1993.
Picture

Srušena brana Peruća, oslobođena pa sanirana i ponovno započela s proizvodnjom

1993.
Picture

U Splitu instalirana interventna PTE Dujmovača na loživo ulje (dizel), snage 48 MW

1994.
Picture

Počelo puno korištenje sustava Lepenica s RHE Lepenica (1,14 MW) koja koristi vode u slivu Gorskog kotara.

 Sustav Lepenice se gradio od 1985. Vode su se koristile u HE Vinodol od 1987. izravnim  ispuštanjima temeljnog ispusta brane.

Saznajte više1995.
Picture

Puštena u pogon PTE Slavonski Brod (13,5 MW) koja je koristila lako loživo ulje

1996.
Picture

Nakon reintegracije Podunavlja u Hrvatski elektroenergetski sustav, u Vukovar su preseljeni interventni dizelski agregati na loživo ulje (dizel), snage 29 MW

1997.
Picture

U EL-TO Zagreb preseljena plinska elektrana iz Dujmovače, Split, a dvije plinske turbine uk. snage 48 MW postaju blokovi H i J.

Uz svaku PT je izgrađen i kotao utilizator za proizvodnju topline za potrebe CTS-a zapadnog dijela Zagreba. Za tu potrebu je od MRS Botinec do lokacije EL TO kroz gradsko podruje izgrađen i VT plinovod koji je prošao ispod Save.

Saznajte više1998.
Picture

Pušten u rad centar za daljinski nadzor i upravljanje HE na Dravi (tada Komanda lanca Varaždin), čime je unaprijeđen sustav planiranja i optimiranja rada uz sigurno provođenje velikih vodnih valova.

1998.
Picture

U pogonu drugi blok TE Plomin (192 MW), koji koristi ugljen, kao zajednički projekt HEP-a i njemačkog RWE-a (joint venture)

2000.
Picture

Početak revitalizacije HE Peruća nakon ratnih stradanja.

2002.
Picture

U TE-TO Zagreb ulazi u pogon kogeneracijski kombi blok K s dvije plinske i jednom parnom turbinom (202 MW) koji koristi plin i plinsko ulje

2003.
Picture

HE Jaruga rekonstrukcija i revitalizacija elektrane s povećanjem ukupne snage s 5,4 na sadašnjih 7,2 MW.

2003.
Picture

Završena revitalizacija HE Vinodol započeta 1991.

Revitalizacija završena zamjenom turbinskog kola agregata 1, nastavljena zamjenama kola agregata 2 (1998.) i agregata 3 (1999.), te zamjenama generatora agregata 3 (2002.) i agregata 1 i 2 (2003.) kao i zamjenama turbinskih regulatora sva tri agregata (2003.). Povećana je snaga HE sa 75 na 90 MW.

Saznajte više2003.
Picture

Zamjena radnog kola i crpke u CHE Fužine

2003.
Picture

HE Peruća pušten u pogon revitaliziran agregat A

2005.
Picture

HE Peruća pušten u pogon revitaliziran agregat B

2007.
Picture

U TE-TO Zagreb pušten u rad novi kogeneracijski kombi blok L s jednom plinskom i jednom parnom turbinom (112 MW) koji koristi plin.

2009.
Picture

U EL TO Zagreb zamijenjen sustav vođenja bloka A i B

2009.
Picture

Puštena u komercijalni pogon HE Lešće (42MW) na rijeci Dobri.

2010.
Picture

Pogon KTE Jertovec revitalizacija rashladnog tornja br. 1 s efektom povećanja snage od 0,5MW

2010.
Picture

U TE Sisak puštena u rad nova kemijska priprema vode (KPV) kapaciteta 2x65 m3/h.

2011.
Picture

KTE Jertovec revitalizacija parne turbine A i sustava hlađenja plinskih turbina

2011.
Picture

U EL TO Zagreb pušten u pogon novi vrelovodni kotao WK 4

2011.
Picture

U EL TO Zagreb zamijenjen sustav uzbude bloka B

2012.
Picture

HE Zakučac revitalizacija agregata A s povećanjem snage 36 MW sa 108 na 144 MW

2013.
Picture

HE Dubrovnik revitalizacija agregata B s povećanjem snage 18 MW sa 108 na 126 MW

2013.
Picture

Pogon KTE Jertovec - remonti i zamjene

Pogon KTE Jertovec -  rekonstrukcija kroz kapitalni remont parne turbine i rekonstrukcijom regulacije turbineTA A(1) kao i s kapitalnim sa zahvatima na plinskim turboagregatima PTA A i PTA B  (revitalizacija generatora obih turbina sa zamjenom sustava uzbude generatora, zamjena sustava hlađenja, zamjenu sustava vođenja plinskih turboagregata) i zamjena opreme rashladnog tornja br. 2. Ukupni efekt zahvata je  efekt 0,5 MW na prnpoj i 1,5 MW na svakoj plinskoj turbini kao i dinamičko ubrzanje rada koje omogućuje start plinskih turbina za manje od 15. minuta što osigurava pružanej usluga elektroenergetskom sustavu (tercijarna regulacija)

Saznajte više2013.
Picture

TE Rijeka blok A Zamjena VT sabirnica i hladnjaka glavnog kotla -vraćena snaga na nominalnih 320 MW.

2013.
Picture

TE TO Zagreb blok C, rekonstrukcija sustava izgaranja kotla u svrhu postizanja granične vrijednosti emisije

2013.
Picture

EL TO Zagreb VK3 zamjena gorača u svrhu smanjenja emisija

2013.
Picture

Pušten u rad Centar proizvodnje Dalmacije (Centar sliva rijeke Cetine -CSRCE)

2013.
Picture

HE Zakučac revitalizacija agregata B s povećanjem snage 36 MW sa 108 na 144 MW

2014.
Picture

TE-TO Zagreb -blok C rekonstrukcija sustava opće i vlastite potrošnje bloka čime je povećana sigurnost rada bloka C i povećanje efikasnosti

2014.
Picture

TE Plomin d.o.o. 28.05. istekli su ugovori po BOOT modelu između njemačkog RWE-a i HEP-a.

Time je TE Plomin d.o.o. prešao u 100% vlasništvo HEP-a.

Saznajte više2015.
Picture

HE Zakučac revitalizacija agregata C s povećanjem snage 9 MW sa 135 na 144 MW

2015.
Picture

U EL TO Zagreb dovršena rekonstrukcija elektropostrojenja i elektrokomandi

2016.
Picture

HE Dubrovnik revitalizacija agregata A s povećanjem snage 18 MW sa 108 na 126 MW

2016.
Picture

TE TO Sisak blok C pušten u pogon – novih 230 MWe i 50 MWt

2016.
Picture

PP HE Sjever - pušten u rad revitalizirani i modernizirani Centar proizvodnje Sjever (CPS)

2016.
Picture

TE-TO Zagreb Blok L-26.07.2016. Rješenje o statusu povlaštenog proizvođača el. energije

2016.
Picture

EL-TO Zagreb -novi parni kotao 40 t/h pušten pogon novih 30 MWt i ugradnja izmjenjivača s novih 14 MWt bez dodatne potrošnje goriva

2016.
Picture

Puštena u pogon obnovljena MHE Varaždin ( ABM) uz povećanje snage 0,18 MW s 0,46 na0,64 MW

2016.
Picture

Puštena u pokusni rad MHE Prančevići (ABM) nove snage 1,15 MW

2016.
Picture

TE TO Zagreb -pušten u rad akumulator topline s ciljem povećanja dinamike optimiziranog korištenja izvora topline na lokaciji

2016.
Picture

Puštena u rad MHE Prančevići (ABM) nove snage 1,15 MW

2017.
Picture

HE Gojak revitalizacija agregata A s povećanjem snage za 5 MVA (s 20 na 25 MVA)

2017.
Picture

TE Plomin 2 revitalizacija i modernizacija opreme.

Revitalizacija i modernizacija na bloku 2 obuhvaća zamjenu 0,4 kV razvoda (MCC) kotlovskog i turbinskog postrojenja čime je povećana pouzdanost rada bloka, zamjenu pomoćnog parnog kotla, čime je skraćeno vrijeme starta, te rekonstrukciju niskotlačnog dijela turbine (retrofit), čime je povećana snaga proizvodne jedinice s 210 MW na 217 MW uz istu potrošnju ugljena.

Saznajte više2017.
Picture

TE-TO OSIJEK - Sanirani rashladni tornjevi čime je povećana pogonska raspoloživost.

2017.
Picture

TE Plomin 2 nastavak revitalizacija i modernizacija opreme bloka.

Nastavak revitalizacija i modernizacija opreme bloka 2:  Zamijenjene kondenzatorske cijevi čime je povećana pogonska raspoloživost, Izgrađeno postrojenje za uklanjanje oksida dušika (DeNOx) radi usklađivanja obveza prema Okolišnoj dozvoli

Saznajte više2018.
Picture

HE Zakučac revitalizacija agregata D s povećanjem snage za 9 MW (sa 135 na 144 MW)

2018.
Picture

HE Gojak revitalizacija agregata B s povećanjem snage za 5 MVA (s 20 na 25 MVA)

2018.
Picture

HE Ozalj 1 prva etapa rekonstrukcije (agregat A)

2018.
Picture

CHE Fužine zamjena motor generatora (4,8 MW/5 MVA)

2018.
Picture

TE-TO Zagreb rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za proizvodnju toplinske energije

Rekonstruirani vrelovodni kotlovi VK3 i VK4 kako bi udovoljili zakonskim obvezama po pitanju graničnih vrijednosti emisija dimnih plinova te puštena u pogon nova steamblok kotlovnica 2x35 t/h za proizvodnju tehnološke pare.

Saznajte više2018.
Picture

TE-TO OSIJEK Zamijenjeni gorači na kotlovima bloka 45 MW kako bi se zadovoljile granične vrijednosti emisije u dimnim plinovima

2018.
Picture

EL-TO Zagreb rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za proizvodnju toplinske energije

EL-TO ZAGREB: Pušten u pogon niskotlačni parni kotao NTK2 s kapacitetom proizvodnje 39 t/h tehnološke pare. Ugrađeni dodatni izmjenjivači topline na kotlove UT1 i UT2 čime je dobiveno dodatnih 2x2,9 MWt uz istu potrošnju goriva.

Saznajte više2018.
povratak na vrh