Pogon EL-TO Zagreb smješten je na lokaciji zagrebačke Trešnjevke, u Zagorskoj ulici. EL-TO Zagreb je postrojenje za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije, u blizini centara visoke potrošnje električne i toplinske energije.

EL-TO Zagreb ima bogatu povijest prožetu kroz više razvojnih faza i cjelina. Izgradnju elektrane u Zagrebu zastupao je i Nikola Tesla, a sama Odluka o izgradnji električne centrale donesena je 29. kolovoza 1906. godine. Termoelektrana, tada Munjara, puštena je u pogon 5. studenog 1907. godine, koji se danas obilježava kao dan kada je zasjala prva žarulja u gradu Zagrebu. Tijekom svoje duge povijesti pogon u nekoliko navrata mijenja svoj naziv (Električna centrala, Gradska munjara, Munjara) da bi se od 1961. pa do današnjih dana zadržao naziv Elektrana - toplana (EL-TO).

U razdoblju od 1907. pa do 1926. godine kapacitet pogona je povećan 20 puta. Dodatnim povećanjem kapaciteta u razdoblju od 1930. do 1934. godine ukupna instalirana snaga pogona iznosila je 34,6 MW_e. Iako razdoblje od 1945. do 1956. godine obilježava porast potrošnje električne energije, ujedno se događa slabljenje uloge i važnosti same Električne centrale. Starost postrojenja Električne centrale popraćena učestalim kvarovima i ispadima, kao i izgradnja elektrana u okruženju, prijetili su gašenju Električne centrale. Prijelomna godina u povijesti Električne centrale je 1954. godina. Naime, te je godine isporučena ogrjevna toplina tvornici Rade Končar, što označava početak intenzivnog razvoja toplinske djelatnosti, čime je zapravo Električna centrala spašena od zatvaranja. Opskrba toplinskom energijom tada je primijenjena po prvi put na području cijele bivše države. Na lokaciji pogona su pušteni u rad blok A (protutlačna parna turbina) snage 12 MW_el sa visokotlačnim kotlom iz 1970. godine, niskotlačni parni kotao K7 iz 1972. godine, blok B (protutlačna parna turbina s ogrjevnim kondenzatorom) snage 30 MW_el s dva visokotlačna kotla K8 i K9 iz 1980. godine, vrelovodni kotao WK3 (116 MW_t) iz 1991. godine, blokovi H i J (plinskoturbinska elektrana PTA1 i PTA2), snage 2x23.9 MW_el s kotlovima utilizatorima UT1 i UT2 1998. godine, vrelevodni kotao WK4 (116 MW_t) 2011. godine, blok M s niskotlačnim kotlom NTK1 iz 2016. i blok N s niskotlačnim kotlom iz 2018. godine

Visokonaponsko postrojenje 110 kV  pozicionira EL-TO kao važno čvorište za prijenos i distribuciju električne energije u gradu Zagrebu.

Pogon EL-TO Zagreb postrojenjem toplinske stanice spojen je na centralni toplinski sustav grada Zagreba, a parni konzum opskrbljuje tehnološkom parom putem 3 parovoda.

EL-TO Zagreb ima uveden i certificiran Integrirani sustav upravljanja kvalitetom, okolišem, energijom te zaštitom zdravlja i sigurnosti pri radu sukladno normama ISO 9001:2015, 14001:2015, 50001:2018 i 45001:2018  te uveden Sustav upravljanja sigurnošću sukladno Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.
 

Osnovni podaci