HEP je u suradnji s Inom na odmorištu Vukova Gorica, prvi u Hrvatskoj pustio u rad najbržu i tehnološki najnapredniju ultra-brzu punionicu za električne automobile na autocestama u Hrvatskoj. Prva HEP-ova ultra-brza punionica, snage 175 kW, omogućava punjenje električnog automobila već za 15 minuta. Na istoj lokaciji, na odmorištu Vukova Gorica na autocesti A6 Zagreb-Rijeka, od prošle su godine u funkciji četiri HEP-ove brze AC/DC punionice, pojedinačne snage 50 kW. Nakon postavljanja i ultra-brze punionice, Vukova Gorica je postala jedno od najvažnijih čvorišta e-mobilnosti u Republici Hrvatskoj. Prva HEP-ova ultra-brza punionica, postavljena je u sklopu međunarodnog projekta NEXT-E, sufinanciranog iz fondova EU. Ima dva standardizirana DC priključka (ChaDeMo i CCS) te može puniti električno vozilo snagom od 175 kW. Brzina punjenja na takvoj punionici ovisi o mogućnostima i karakteristikama baterije svakog vozila. Vozila koja mogu iskoristiti pune performanse ultra-brze punionice u prosjeku mogu za oko 15 minuta napuniti bateriju do razine koja omogućava 300 kilometara vožnje.
„
Ultra-brza punionica vozačima električnih automobila, našim sugrađanima i gostima, maksimalno skraćuje vrijeme stajanja na odmorištu i omogućuje im da što brže dođu do svojih odredišta. Zato planiramo na autocestama postaviti još nekoliko punionica ove ili još veće snage. Prvi smo u Hrvatskoj prepoznali važnost elektrifikacije prometa te smo do danas u hrvatskim gradovima, na međugradskim prometnicama i autocestama postavili više od 120 javnih ELEN punionica“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.
HEP u ovom trenutku u realizaciji i planovima ima postavljanje više od stotinu novih punionica širom Hrvatske, koje će uz mrežu postojećih punionica omogućiti sigurnu vožnju električnim automobilom u cijeloj Hrvatskoj. Trenutno se provode i testiranja svih mogućnosti usluge krajnjim korisnicima i modela naplate s ciljem komercijalizacije usluge.
Razvojem vlastite mreže punionica HEP daje snažan doprinos elektrifikaciji prometa, koja je neizostavni dio energetske tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu i jedan od ključnih dijelova nedavno donesenog Europskog zelenog plana.
