Potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec predstavio je 10. studenog u Zagrebu Strategiju energetskog razvitka Hrvatske, čime je započela javna rasprava o tom dokumentu.
Izradu prijedloga Strategije pokrenulo je Ministarstvo, gospodarstva, rada i poduzetništva, u suradnji s Programom UN-a za razvitak (UNDP). Izradio ju je domaći konzorcij pod vodstvom Instituta Ekonerg. Yuri Afanasiev, stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj, osvrnuo se na zahtjeve koje Hrvatska mora ispuniti u približavanju standardima EU i ispunjavanju zahtjeva Kyotskog protokola, smanjivanjem emisija stakleničkih plinova i povećanjem energetske učinkovitosti. Prema riječima D. Polančeca, osim emisije stakleničkih plinova, do 2020. godine treba smanjiti i neposrednu potrošnju energije do devet posto, postići udjel obnovljivih izvora u neposrednoj potrošnji energije od 20 posto, biogoriva u potrošnji benzina i dizelskog goriva od 10 posto, te udjel električne energije iz obnovljivih izvora od 35 posto. Za provedbu Strategije, u energetski je sektor do 2020. godine potrebno investirati deset milijardi eura, od čega u elektroenergetski 4,5 milijardi eura.
U razvoju elektroenergetskog sektora predložena su tri scenarija. Prvi, tzv. plavi scenarij, predviđa dvije termoelektrane na ugljen od po 600 MW (do 2015. odnosno do 2019. godine) i termoelektranu na plin od 400 MW (do 2020.). Zeleni scenarij predviđa termoelektranu na plin od 400 MW do 2015. i nuklearnu elektranu od 1000 MW do 2020. Treći, tzv. bijeli scenarij predviđa termoelektranu na ugljen od 600 MW do 2015. te nuklearnu elektranu od 1000 MW do 2020. Svi preloženi scenariji predviđaju 300 MW novoinstaliranih kapaciteta u hidroelektranama (uključujći HE Lešće), dovršetak Bloka L u TE-TO Zagreb (100 MW), izgradnju bloka C u TE Sisak od 250 MW (ugovoreno), izgradnju termoelektrane na plin od 400 MW, s ulaskom u pogon 2013.g. (u fazi pripreme), novih 300 MW u kogeneracijskim jedinicama koje će koristiti prirodni plin i 1530 MW u obnovljivim izvorima energije. Zelena knjiga objavljena je na internetskoj adresi
www.energetska-strategija.hr.
