Kako povećati hidroproizvodnju, a zaštititi okoliš?
21.03.2014.
U tjednu uoči Svjetskog dana voda (22. ožujka) čija je ovogodišnja tema Voda i energija, objavljujemo napise iz novog broja HEP Vjesnika posvećene hidroelektranama.
Republika Hrvatska dužna je donijeti Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje od 2016. do 2021. godine. Plan je integralni dokument koji objedinjava obveze iz brojnih EU direktiva u vezi sa zaštitom okoliša. Taj bi Plan trebao olakšati komunikaciju s dionicima i javnošću tijekom javne rasprave, jer se problematika upravljanja vodama razmatra cjelovito. To omogućuje usporedbu prednosti i nedostataka pojedinih mjera i aktivnosti u integralnom kontekstu “konfrontirajućih“ interesa, koristi i troškova. Integralno upravljanje vodama obuhvaća zaštitu voda i ekoloških resursa, održivo korištenje voda, smanjenje ispuštanja nutrijenata i onečišćujućih tvari u vodu i vodni okoliš te procjenu i upravljanje rizicima od poplava i od leda. Izazov integralnog upravljanja vodama prelazi granice pojedinih država. Ključno pitanje, koje se nužno nameće temeljem razmatranja ciljeva iz Direktive o promociji iskorištavanja obnovljivih izvora energije te Okvirne Direktive Europskog parlamenta i Vijeća Europe o vodama jest: kako povećati proizvodnju energije korištenjem vodnih snaga, a da se istodobno ne dovodi u pitanje postizanje okolišnih ciljeva?
Priprema Plana velik je izazov je za sve (su)dionike, a pogotovo za HEP. Zbog vremenski i financijski zahtjevnih obveza Republike Hrvatske, HEP treba surađivati s Hrvatskim vodama i ostalim dionicima, mjerodavnima za njihovu provedbu, te pronaći modalitete za dugoročno ostvarivanje održivog razvoja. Dok odredbe Zakona o vodama omogućuju razvoj pojedinih hidroenergetskih projekata, velike projekte nemoguće je ostvariti bez suradnje s drugim resorima u današnjem zakonskom i vremenskom okviru! Složenosti problema pridonose i promjene u vezi s otvaranjem tržišta električne energije te odredbe propisa s područja zaštite okoliša i prirode. Stoga se tomu mora posvetiti posebna pozornost, budući da su u Hrvatskoj gotovo sve veće rijeke u području ekološke mreže.
Nužni kolačići - omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta.
Funkcionalni kolačići - omogućuju internetskoj stranici pružanje poboljšane funkcionalnosti i personalizaciju, npr. pamćenje jezika na kojem se prikazuje sadržaj stranica toga internetskog mjesta.
Statistički kolačići - omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja samoga korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Ovi uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.
Marketinški kolačići - omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskom mjestu radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti neke kampanje.
