Matematičkim modelom smo rasvijetlili kako izvesti projekt bez ikakvih rizika za okoliš. Bilo bi razumno i mudro da smo izgradili HE Ombla, tvrdi prof. Vinko Jović u razgovoru za HEP Vjesnik. U taj jedinstveni projekt uključio sam se prije desetak godina. Matematičkim modelom smo rasvijetlili kako to treba izvesti bez ikakvih rizika za okoliš. Mogu samo reći da bi bilo razumno i mudro da smo izgradili HE Ombla. Vjerujem da će se to kad-tad i napraviti. Višestruko je isplativo – sa stanovišta elektroprivrede, vodoprivrede i turističke ponude. Dubrovnik bi time dobio još jednu zanimljivost - pravo svjetsko čudo, odnosno jedinstveni primjer snage korištenja krškog podzemnog kanala kojeg čini Ombla prije izlaska iz brda, kazao je za
HEP Vjesnik prof.dr.sc. Vinko Jović, znanstvenik i stručnjak na više područja - od eksperimentalne hidraulike do matematičkog modeliranja u hidrotehnici, redovni profesor Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilišta u Splitu, dobitnik nagrade Hrvatske komore inženjera građevinarstva za životno djelo Kolos, 2013.
Profesor Jović dokazao se na brojnim hidroenergetskim projektima u Hrvatskoj i regiji, od HE Orlovac, HE Mratinje (na rijeci Plivi u Crnoj Gori), svim HEP-ovim hidroelektranama na rijeci Dravi. Sudjelovao je i u izradi projektnih varijanta hidroelektrana koje nisu realizirane – višenamjenskih stepenica na Dravi (HE Miholjac, HE Osijek, HE Novo Virje) i Savi.
Kad je riječ o HEP-ovom objektima i projektima, Vinko Jović posebno ističe izradu fizikalnog hidrauličkog modela rušenja brane Peruča tijekom Domovinskog rata. Predočili smo taj problem tadašnjoj hrvatskoj vladi i upozorili na katastrofu koju bi rušenje brane, u čijoj je galeriji već bio eksploziv, moglo izazvati sve do ušća Cetine, prisjeća se prof. Jović tih dramatičnih događaja.
