U proizvodnom miksu HEP-a najviše
je hidroelektrana, zahvaljujući kojima je udjel obnovljivih izvora u
proizvodnji i potrošnji električne energije u Hrvatskoj značajno veći od
prosjeka EU-a. U Hrvatskoj je u 2013. godini iz obnovljivih izvora proizvedeno oko 65,2
posto ukupno proizvedene električne energije, pri čemu iz velikih
hidroelektrana 60,3 posto, a 4,9 posto iz ostalih obnovljivih izvora. U ukupnoj
potrošnji električne energije, proizvodnja iz obnovljivih izvora energije
sudjelovala je s 48,2 posto (44,6 % iz velikih hidroelektrana, a 3,6 % iz
ostalih obnovljivih izvora).
Novi broj HEP Vjesnika donosi iscrpan
pregled obavljenih i planiranih radova i ulaganja. U tijeku je revitalizacija
postrojenja u HE Zakučac, HE Dubrovnik, HE Čakovec i HE Gojak dok je
dokumentacija za revitalizaciju ostalih velikih hidroelektrana (Senj, Rijeka,
Varaždin i Orlovac) u različitoj fazi pripreme. Od malih hidroelektrana (MHE),
snage do 10 MW, u tijeku je revitalizacija CHE Fužine, HE Zeleni Vir, HE Ozalj
1 te agregata C u HE Varaždin i HE Čakovec, gradi se MHE Prančevići, a priprema
se izgradnja MHE Peruća.
U ove hidroelektrane HEP će uložiti
3,6 milijarda kuna, što je zbroj do sada uloženih sredstava (987 milijuna
kuna), ulaganja u započetom petogodišnjem razdoblju (2,1 milijarda kuna) i
sredstava nakon petogodišnjeg razdoblja (540 milijuna kuna). Time će se
osigurati dodatnih 111 MW do 124 MW nove snage, što se može mjeriti snagom
jedne hidroelektrane, šeste prema veličini među 26 postojećih hidroelektrana
HEP-a. Nakon provedenih zahvata očekuje se povećanje godišnje proizvodnje od
približno 300 GWh, što je približno dvije trećine proizvodnje svih
vjetroelektrana u Hrvatskoj u 2013. godini.