EN

Izgrađena HE Kraljevac, tada među najvećima u Europi

1912.

Hidroelektrana Kraljevac je prva hidroelektrana na rijeci Cetini, smještena 21 km uzvodno od ušća Cetine u more, kod mjesta Zadvarje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Puštena je u pogon 19. ožujka 1912. Tada je, a i više godina poslije, prema instaliranoj snazi i proizvodnji, bila najveća hidroelektrana u jugoistočnoj Europi i jedna od najvećih u čitavoj Europi.

Povijest planiranja, projektiranja i izgradnje Hidroelektrane Kraljevac svjedoči duh ujedinjene Europe i mnogo godina prije nastanka Europske unije. Krajem 19. stoljeća Austro–Ugarska Monarhija je započela istraživati mogućnosti iskorištavanja hidrološkog potencijala Cetine, posebice u kanjonu rijeke, pored Zadvarja. Njemačka tvrtka „Schuckert&Co“, jedna od tvrtki preteča današnje tvrtke Siemens, 1897. godine izradila je osnovni projekt za korištenje znatnog prirodnog pada na vodopadu Gubavica, a prvi pravi projekt izradili su inženjeri Dešković & Wagner 1899. godine. Belgijski stručnjak Macquet 1902. godine obrađuje pet varijanti iskorištenja vodnog potencijala na dijelu Cetine nizvodno od Trilja i predlaže kao najpovoljniju varijantu sličnu današnjoj hidroelektrani Zakučac.

Temeljem projekta dvojca Dešković & Wagner, austrijsko društvo „Wasserwerke“ iz Beča dobiva 1904. godine vodopravnu koncesiju za korištenje koncentriranog pada Gubavica. Detaljni projekt za izgradnju hidroelektrane Kraljevac izradio je 1906. godine u Ženevi, švicarski inženjer Charles de Halle, a modificirao ga je generalni direktor tvrtke „Sufid“, ing. E.Cairo. Naime, društvo „Wasserwerke“ 1907. godine upravljačka prava prodaje talijanskom društvu „Sufid“, a oprema se kupuje od mađarskog proizvođača „Ganz“.

U prvoj fazi izgradnje (1908.–1912.) pod vodstvom tvrtke „Sufid“ ugrađena su dva agregata ukupne snage 25,6 MW. Francusko društvo „La Dalmatienne“, osnovano u Parizu, u drugoj fazi izgradnje (1928.–1932.), otkupljuje svu imovinu društva „Sufid“, te ugrađuje još dva agregata ukupne snage 41,6 MW. Završetkom druge faze HE Kraljevac ima četiri agregata te ukupna instalirana snaga iznosi 67,2 MW.
HE Kraljevac i danas, nakon stoljeća rada, u hrvatski elektroenergetski sustav isporučuje dragocjene kilovatsate certificirane zelene električne energije.
Ova stranica upotrebljava kolačiće
Nužni kolačići - omogućuju interakciju s uslugom ili internetskom lokacijom kako biste mogli pristupiti osnovnim značajkama za pružanje te usluge. Odnose se na zatraženu uslugu kao što je, npr. identifikator sesije trenutačnog posjeta.
Funkcionalni kolačići - omogućuju internetskoj stranici pružanje poboljšane funkcionalnosti i personalizaciju, npr. pamćenje jezika na kojem se prikazuje sadržaj stranica toga internetskog mjesta.
Statistički kolačići - omogućuju prikupljanje podataka u agregiranom obliku bez identificiranja samoga korisnika. Služe za praćenje ponašanja korisnika na internetskoj stranici u svrhu istraživanja tržišta i praćenja analitike. Ovi uvidi omogućuju internetskoj stranici poboljšavanje sadržaja i razvijanje boljih značajki koje unaprjeđuju korisnički doživljaj.
Marketinški kolačići - omogućuju prikupljanje informacija o navikama i ponašanju korisnika na internetskom mjestu radi objavljivanja relevantnih oglasa za korisnika usklađenih s njegovim interesima. Također se mogu koristiti i za mjerenje učinkovitosti neke kampanje.
Prihvaćam odabrane
Na ovoj mrežnoj stranci koriste se kolačići. Molimo Vas da pročitate Obavijest o kolačićima.
Prihvaćam sve