Početna
O nama
Povijest
U pogonu TE-TO Zagreb proradio kondenzacijski blok (64 MW) na ugljen i započinje proizvodnja topline s te lokacije za industriju i široku potrošnju, a donesena je i odluka o intenziviranju razvoja CTS -a Zagreb.

U pogonu TE-TO Zagreb proradio kondenzacijski blok (64 MW) na ugljen i započinje proizvodnja topline s te lokacije za industriju i široku potrošnju, a donesena je i odluka o intenziviranju razvoja CTS -a Zagreb.

1962.

Povijest
Hidroelektrana Krka na Skradinskom buku na rijeci Krki kod Šibenika, snage 0,3 MW proradila je 28.08. kao prva javna hidroelektrana u Dalmaciji sa svim značajkama elektroenergetskog sustava.
U pogonu HE Jaruga (6 MW) na rijeci Krki
U pogon puštena HE Miljacka (24 MW) na rijeci Krki
U Zagrebu proradila “Munjara” (danas EL-TO) snage 0,8 MW, koja je koristila ugljen.
U pogonu TE Zvir (Rijeka) snage 5,4 MW koja je koristila ugljen
Na rijeci Kupi izgrađena HE Ozalj 1 s ugrađene dvije proizvodne jedinice ukupne snage 2,2 MW.
"Munjara” Zagreb (EL-TO) - instaliran drugi blok parne turbine snage 1 MW s generatorom istosmjerne struje snage 200 kW.
U HE Kraljevac na rijeci Cetini, u pogonu prvi agregat, 25,6 MW
U HE Ozalj 1 ugrađen i stavljen u rad treći agregat, ukupno instalirana snaga 3,3 MW.
"U “Munjari” Zagreb (EL-TO) proradila parna kondenzacijska turbina s trofaznim generatorom 2,4 MW
Prva rekonstrukcija HE Jaruga 2 s prelaskom s dvofaznog na trofazni sustav snage 2,7 MW
Proradila HE Zeleni vir (1,7 MW) na rijeci Curak/Kupa
“Munjara” Zagreb (EL-TO) dograđena parnom kondenzacijskom turbinom s trofaznim generatorom 5 MW
U „Munjari“ Zagreb (EL-TO) instalirana parna kondenzacijska turbina s trofaznim generatorom 10 MW
U pogonu drugi agregat (46,1 MW) u HE Kraljevac
“Munjara” Zagreb (EL-TO) dograđena parnom kondenzacijskom turbinom s trofaznim generatorom 16 MW
HE Jaruga 2 - druga rekonstrukcija
"Munjara" Osijek (TE Osijek) na staroj lokaciji uz Dravu dograđen još jedan kotao i jedan parni agregat snage 2,2 MW.
Proradila HE Vinodol 90 MW, koja koristi vode u slivu Gorskog kotara
Izgrađena HE Ozalj 2 s dvije proizvodne jedinice ukupne snage 2,2 MW
U pogonu HE Zavrelje (2,1 MW) koja koristi vode izvora Zavrelje
U pogonu TE Jertovec (Konjščina) (danas KTE Jertovec) prvi kondenzacijski blok snage 14,8 MW na domaći ugljen
Iz EL TO Zagreb (tadašnje Gradske električne centrale) izgrađen prvi javni vrelovod u Zagrebu za potrebe grijanja tvornice Rade Končar. To je bio početak javnog toplinarstva.
U EL-TO Zagreb u pogonu drugi blok (33,4 MW) koji je koristio ugljen
Crpna stanica Lič u sastavu HE Vinodol.
Crpna stanica Križ u sastavu HE Vinodol.
U pogonu drugi kondenzacijski blok u TE Jertovec snage 12,5 MW, na ugljen
Proradila CHE Fužine sliv 4,6 MW, koja koristi vode u slivu Gorskog kotara
U pogonu treći kondenzacijski blok u TE Jertovec snage 12,5 MW, na ugljen
Iz EL -TO Zagreb je izgrađen prvi javni parovod u Zagrebu za potrebe plivališta Mladost.
Izgrađena HE Gojak (48 MW) na rijekama Mrežnici i Dobri
U pogonu HE Peruća na rijeci Cetini, snage 41,6 MW
U Termoelektrani u Osijeku na lokaciji uz Dravu uz postojeća postrojenja pušten je u pogon i parni kotao 1 snage 50 t/h na mazut.
HE Zeleni vir - pušten drugi agregat (0,8 MW) na potoku Curak pritoku Kupe.
U pogon ulazi HE Zakučac s dva agregata svaki 108 MW (216 MW) na rijeci Cetini
U pogonu TE-TO Zagreb proradio kondenzacijski blok (64 MW) na ugljen i započinje proizvodnja topline s te lokacije za industriju i široku potrošnju, a donesena je i odluka o intenziviranju razvoja CTS -a Zagreb.
U termoelektrani u Osijeku na lokaciji uz Dravu pušten je pogon vrelovodni kotao 1, snage 35 MWt na mazut i zemni plin.
U pogonu HE Dubrovnik (216 MW) koja koristi vode sliva Trebišnjice
Proradila HE Senj koja koristi vode sliva Gacke i Like, snage 216 MW
U TE TO Zagreb puštena u pogon dva kotla VK1 i VK2 (svaki po 58 MWt) te dva pomoćna parna kotla PK1 i PK 2 (svaki po 40 t/h pare), svi na teško loživo ulje i plin.
U pogonu HE Rijeka 36,8 MW koja koristi vode Rječine
EL-TO Zagreb dograđena blokom 12 MW
U pogonu HE Sklope (22,5 MW) koja koristi vode sliva Like
Proradila TE Sisak (210 MW) koja koristi plin i loživo ulje (mazut)
Puštena u pogon TE Plomin (98 MW) koja koristi ugljen
EL TO Zagreb dograđena s niskotlačnim kotlom K7 80 t/h
Proradila Crpna stanica Buško blato (BiH), 10,8 MW
U pogonu HE Orlovac (237 MW) koja koristi vode sliva Buško blato
U PTE Jertovec ugljen kao gorivo zamijenjen mazutom s potrebnim rekonstrukcijama postrojenja
Puštena u pogon HE Varaždin na rijeci Dravi, 95,46 MW
U PTE Jertovec u pogon puštena dva plinska agregata 2 x 30 MW na ekstra lako lož ulje instalirana kao sigurnosno napajanje NE Krško.
Proradio drugi blok u TE Sisak (210 MW) koji koristi plin i loživo ulje (mazut)
U Osijeku na novoj lokaciji u Zelenom polju izgrađena je nova elektrana (današnja TE TO Osijek) s dvije plinske turbine svaka 25 MW (plin i ekstra lako loživo ulje), a uz njih i 3 parna blok kotla SBK 3 x 18 t/h na plin i mazut
U TE TO Zagreb pušteni u pogon vrelovodni kotao VK3 (58 MWt) na teško loživo ulje i plin.
U pogon puštena TE Rijeka (303 MW) koja koristi loživo ulje (mazut)
U TE TO Zagreb pušten u pogon vrelovodni kotao VK4 (58 MWt) na teško loživo ulje i plin.
Izgrađen drugi blok (120 MW) u TE-TO Zagreb koji koristi plin i teško loživo ulje, a zamijenjeni su kotlovi VK1 i VK2.
U TE TO Osijek plinskim turbinama prigrađen jedan kotao na otpadnu toplinu ( KNOT) 56 t/h te iz njega i SBK počinje komercijalna proizvodnja tehnološke pare za potrebe industrije Osijeka.
U EL-TO Zagreb pušten u pogon novi blok 30 MW
U KTE Jertovec puštena u rad dva kotla na otpadnu toplinu plinskih turbina -ime je uveden novi oblik rada u vidu dva kombi bloka(PTA + kotao na otpadnu toplinu + parna turbina) snage 40 MW svaki, odnosno 80 MW ukupno.
HE Zakučac - ishođena uporabna dozvola za druga dva agregata (novih 270 MW). Probni pogon agregata C je započeo 1978., a agregata D 1979.
U pogonu HE Golubić (6,5 MW) koja koristi vode rijeka Krke i Butišnice
Proradila druga dva agregata (novih 270 MW) u HE Zakučac
U pogonu blok 3 u EL-TO Zagreb 8,6 MW, koji koristi loživo ulje (mazut)
U TE TO Zagreb pušten u pogon vrelovodni kotao VK5 (58 MWt) na teško loživo ulje i plin.
Izgrađena HE Čakovec na rijeci Dravi, 77,44 MW
U Elektrani u Osijeku na obali Drave je izgrađen je vrelovodni kotao 2 snage 58 MWt na mazut i plin.
U pogonu prva reverzibilna elektrana, RHE Velebit, snage 276 MW.
Počela proizvodnja električne energije bloka 45 MW u TE-TO Osijek koji koristi plin ili mazut.
U pogonu RHE Lepenica (1,14 MW) koja koristi vode u slivu Gorskog kotara
U TE TO Zagreb proradio pomoćni parni kotao PK3 (80 t/h) na teško loživo ulje i plin.
U TE TO Osijek blok 45 MWel. i 139 MW t započinje komercijalna proizvodnja topline u spojnom procesu.
U pogonu mala HE Krčić na rijeci Krki, snage 0,44 MW
Izgrađena HE Dubrava na rijeci Dravi, snage 79,78 MW
U pogonu HE Đale (40,8 MW) koja koristi vode sliva Cetine
U HE Kraljevac je pušten u rad agregat biološkog minimuma ABM snage 4,8 MW, a agregat snage 20,8 MW je demontiran
U TE TO Zagreb pušten u pogon vrelovodni kotao VK6 (116 MWt) na teško loživo ulje i plin.
Okupirana HE i brana na Perući.
Započela revitalizacija HE Vinodol zamjenom turbinskog kola agregata 1 s ciljem povećanja snage i protoka.
Zbog izoliranosti Dalmacije u Domovinskom ratu instaliraju se dizelski agregati koji koriste loživo ulje (dizel), ukupne snage 29 MW
Srušena brana Peruća, oslobođena pa sanirana i ponovno započela s proizvodnjom
U Splitu instalirana interventna PTE Dujmovača na loživo ulje (dizel), snage 48 MW
Počelo puno korištenje sustava Lepenica s RHE Lepenica (1,14 MW) koja koristi vode u slivu Gorskog kotara.
Puštena u pogon PTE Slavonski Brod (13,5 MW) koja je koristila lako loživo ulje
Nakon reintegracije Podunavlja u Hrvatski elektroenergetski sustav, u Vukovar su preseljeni interventni dizelski agregati na loživo ulje (dizel), snage 29 MW
U EL-TO Zagreb preseljena plinska elektrana iz Dujmovače, Split, a dvije plinske turbine uk. snage 48 MW postaju blokovi H i J.
Pušten u rad centar za daljinski nadzor i upravljanje HE na Dravi (tada Komanda lanca Varaždin), čime je unaprijeđen sustav planiranja i optimiranja rada uz sigurno provođenje velikih vodnih valova.
U pogonu drugi blok TE Plomin (192 MW), koji koristi ugljen, kao zajednički projekt HEP-a i njemačkog RWE-a (joint venture)
Početak revitalizacije HE Peruća nakon ratnih stradanja.
U TE-TO Zagreb ulazi u pogon kogeneracijski kombi blok K s dvije plinske i jednom parnom turbinom (202 MW) koji koristi plin i plinsko ulje
HE Jaruga rekonstrukcija i revitalizacija elektrane s povećanjem ukupne snage s 5,4 na sadašnjih 7,2 MW.
Završena revitalizacija HE Vinodol započeta 1991.
Zamjena radnog kola i crpke u CHE Fužine
HE Peruća pušten u pogon revitaliziran agregat A
HE Peruća pušten u pogon revitaliziran agregat B
U TE-TO Zagreb pušten u rad novi kogeneracijski kombi blok L s jednom plinskom i jednom parnom turbinom (112 MW) koji koristi plin.
U EL TO Zagreb zamijenjen sustav vođenja bloka A i B
Puštena u komercijalni pogon HE Lešće (42MW) na rijeci Dobri.
Pogon KTE Jertovec revitalizacija rashladnog tornja br. 1 s efektom povećanja snage od 0,5MW
U TE Sisak puštena u rad nova kemijska priprema vode (KPV) kapaciteta 2x65 m3/h.
KTE Jertovec revitalizacija parne turbine A i sustava hlađenja plinskih turbina
U EL TO Zagreb pušten u pogon novi vrelovodni kotao WK 4
U EL TO Zagreb zamijenjen sustav uzbude bloka B
HE Zakučac revitalizacija agregata A s povećanjem snage 36 MW sa 108 na 144 MW
HE Dubrovnik revitalizacija agregata B s povećanjem snage 18 MW sa 108 na 126 MW
Pogon KTE Jertovec - remonti i zamjene
TE Rijeka blok A Zamjena VT sabirnica i hladnjaka glavnog kotla -vraćena snaga na nominalnih 320 MW.
TE TO Zagreb blok C, rekonstrukcija sustava izgaranja kotla u svrhu postizanja granične vrijednosti emisije
EL TO Zagreb VK3 zamjena gorača u svrhu smanjenja emisija
Pušten u rad Centar proizvodnje Dalmacije (Centar sliva rijeke Cetine -CSRCE)
HE Zakučac revitalizacija agregata B s povećanjem snage 36 MW sa 108 na 144 MW
TE-TO Zagreb -blok C rekonstrukcija sustava opće i vlastite potrošnje bloka čime je povećana sigurnost rada bloka C i povećanje efikasnosti
TE Plomin d.o.o. 28.05. istekli su ugovori po BOOT modelu između njemačkog RWE-a i HEP-a.
HE Zakučac revitalizacija agregata C s povećanjem snage 9 MW sa 135 na 144 MW
U EL TO Zagreb dovršena rekonstrukcija elektropostrojenja i elektrokomandi
HE Dubrovnik revitalizacija agregata A s povećanjem snage 18 MW sa 108 na 126 MW
TE TO Sisak blok C pušten u pogon – novih 230 MWe i 50 MWt
PP HE Sjever - pušten u rad revitalizirani i modernizirani Centar proizvodnje Sjever (CPS)
TE-TO Zagreb Blok L-26.07.2016. Rješenje o statusu povlaštenog proizvođača el. energije
EL-TO Zagreb -novi parni kotao 40 t/h pušten pogon novih 30 MWt i ugradnja izmjenjivača s novih 14 MWt bez dodatne potrošnje goriva
Puštena u pogon obnovljena MHE Varaždin ( ABM) uz povećanje snage 0,18 MW s 0,46 na0,64 MW
Puštena u pokusni rad MHE Prančevići (ABM) nove snage 1,15 MW
TE TO Zagreb -pušten u rad akumulator topline s ciljem povećanja dinamike optimiziranog korištenja izvora topline na lokaciji
Puštena u rad MHE Prančevići (ABM) nove snage 1,15 MW
HE Gojak revitalizacija agregata A s povećanjem snage za 5 MVA (s 20 na 25 MVA)
TE Plomin 2 revitalizacija i modernizacija opreme.
TE-TO OSIJEK - Sanirani rashladni tornjevi čime je povećana pogonska raspoloživost.
TE Plomin 2 nastavak revitalizacija i modernizacija opreme bloka.
HE Zakučac revitalizacija agregata D s povećanjem snage za 9 MW (sa 135 na 144 MW)
HE Gojak revitalizacija agregata B s povećanjem snage za 5 MVA (s 20 na 25 MVA)
HE Ozalj 1 prva etapa rekonstrukcije (agregat A)
CHE Fužine zamjena motor generatora (4,8 MW/5 MVA)
TE-TO Zagreb rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za proizvodnju toplinske energije
TE-TO OSIJEK Zamijenjeni gorači na kotlovima bloka 45 MW kako bi se zadovoljile granične vrijednosti emisije u dimnim plinovima
EL-TO Zagreb rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za proizvodnju toplinske energije

Poveznice
Hidroelektrane
Termoelektrane

Novosti
Rezultati Natječaja za donacije 2025.
Otvoren natječaj za dodjelu donacija za 2025. godinu
Rezultati Natječaja za dodjelu stipendija učenicima i studentima