Početna
O nama
Povijest
EL-TO Zagreb rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za proizvodnju toplinske energije

EL-TO Zagreb rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za proizvodnju toplinske energije

2018.

EL-TO ZAGREB: Pušten u pogon niskotlačni parni kotao NTK2 s kapacitetom proizvodnje 39 t/h tehnološke pare. Ugrađeni dodatni izmjenjivači topline na kotlove UT1 i UT2 čime je dobiveno dodatnih 2x2,9 MWt uz istu potrošnju goriva.

Povijest
Hidroelektrana Krka na Skradinskom buku na rijeci Krki kod Šibenika, snage 0,3 MW proradila je 28.08. kao prva javna hidroelektrana u Dalmaciji sa svim značajkama elektroenergetskog sustava.
U pogonu HE Jaruga (6 MW) na rijeci Krki
U pogon puštena HE Miljacka (24 MW) na rijeci Krki
U Zagrebu proradila “Munjara” (danas EL-TO) snage 0,8 MW, koja je koristila ugljen.
U pogonu TE Zvir (Rijeka) snage 5,4 MW koja je koristila ugljen
Na rijeci Kupi izgrađena HE Ozalj 1 s ugrađene dvije proizvodne jedinice ukupne snage 2,2 MW.
"Munjara” Zagreb (EL-TO) - instaliran drugi blok parne turbine snage 1 MW s generatorom istosmjerne struje snage 200 kW.
U HE Kraljevac na rijeci Cetini, u pogonu prvi agregat, 25,6 MW
U HE Ozalj 1 ugrađen i stavljen u rad treći agregat, ukupno instalirana snaga 3,3 MW.
"U “Munjari” Zagreb (EL-TO) proradila parna kondenzacijska turbina s trofaznim generatorom 2,4 MW
Prva rekonstrukcija HE Jaruga 2 s prelaskom s dvofaznog na trofazni sustav snage 2,7 MW
Proradila HE Zeleni vir (1,7 MW) na rijeci Curak/Kupa
“Munjara” Zagreb (EL-TO) dograđena parnom kondenzacijskom turbinom s trofaznim generatorom 5 MW
U „Munjari“ Zagreb (EL-TO) instalirana parna kondenzacijska turbina s trofaznim generatorom 10 MW
U pogonu drugi agregat (46,1 MW) u HE Kraljevac
“Munjara” Zagreb (EL-TO) dograđena parnom kondenzacijskom turbinom s trofaznim generatorom 16 MW
HE Jaruga 2 - druga rekonstrukcija
"Munjara" Osijek (TE Osijek) na staroj lokaciji uz Dravu dograđen još jedan kotao i jedan parni agregat snage 2,2 MW.
Proradila HE Vinodol 90 MW, koja koristi vode u slivu Gorskog kotara
Izgrađena HE Ozalj 2 s dvije proizvodne jedinice ukupne snage 2,2 MW
U pogonu HE Zavrelje (2,1 MW) koja koristi vode izvora Zavrelje
U pogonu TE Jertovec (Konjščina) (danas KTE Jertovec) prvi kondenzacijski blok snage 14,8 MW na domaći ugljen
Iz EL TO Zagreb (tadašnje Gradske električne centrale) izgrađen prvi javni vrelovod u Zagrebu za potrebe grijanja tvornice Rade Končar. To je bio početak javnog toplinarstva.
U EL-TO Zagreb u pogonu drugi blok (33,4 MW) koji je koristio ugljen
Crpna stanica Lič u sastavu HE Vinodol.
Crpna stanica Križ u sastavu HE Vinodol.
U pogonu drugi kondenzacijski blok u TE Jertovec snage 12,5 MW, na ugljen
Proradila CHE Fužine sliv 4,6 MW, koja koristi vode u slivu Gorskog kotara
U pogonu treći kondenzacijski blok u TE Jertovec snage 12,5 MW, na ugljen
Iz EL -TO Zagreb je izgrađen prvi javni parovod u Zagrebu za potrebe plivališta Mladost.
Izgrađena HE Gojak (48 MW) na rijekama Mrežnici i Dobri
U pogonu HE Peruća na rijeci Cetini, snage 41,6 MW
U Termoelektrani u Osijeku na lokaciji uz Dravu uz postojeća postrojenja pušten je u pogon i parni kotao 1 snage 50 t/h na mazut.
HE Zeleni vir - pušten drugi agregat (0,8 MW) na potoku Curak pritoku Kupe.
U pogon ulazi HE Zakučac s dva agregata svaki 108 MW (216 MW) na rijeci Cetini
U pogonu TE-TO Zagreb proradio kondenzacijski blok (64 MW) na ugljen i započinje proizvodnja topline s te lokacije za industriju i široku potrošnju, a donesena je i odluka o intenziviranju razvoja CTS -a Zagreb.
U termoelektrani u Osijeku na lokaciji uz Dravu pušten je pogon vrelovodni kotao 1, snage 35 MWt na mazut i zemni plin.
U pogonu HE Dubrovnik (216 MW) koja koristi vode sliva Trebišnjice
Proradila HE Senj koja koristi vode sliva Gacke i Like, snage 216 MW
U TE TO Zagreb puštena u pogon dva kotla VK1 i VK2 (svaki po 58 MWt) te dva pomoćna parna kotla PK1 i PK 2 (svaki po 40 t/h pare), svi na teško loživo ulje i plin.
U pogonu HE Rijeka 36,8 MW koja koristi vode Rječine
EL-TO Zagreb dograđena blokom 12 MW
U pogonu HE Sklope (22,5 MW) koja koristi vode sliva Like
Proradila TE Sisak (210 MW) koja koristi plin i loživo ulje (mazut)
Puštena u pogon TE Plomin (98 MW) koja koristi ugljen
EL TO Zagreb dograđena s niskotlačnim kotlom K7 80 t/h
Proradila Crpna stanica Buško blato (BiH), 10,8 MW
U pogonu HE Orlovac (237 MW) koja koristi vode sliva Buško blato
U PTE Jertovec ugljen kao gorivo zamijenjen mazutom s potrebnim rekonstrukcijama postrojenja
Puštena u pogon HE Varaždin na rijeci Dravi, 95,46 MW
U PTE Jertovec u pogon puštena dva plinska agregata 2 x 30 MW na ekstra lako lož ulje instalirana kao sigurnosno napajanje NE Krško.
Proradio drugi blok u TE Sisak (210 MW) koji koristi plin i loživo ulje (mazut)
U Osijeku na novoj lokaciji u Zelenom polju izgrađena je nova elektrana (današnja TE TO Osijek) s dvije plinske turbine svaka 25 MW (plin i ekstra lako loživo ulje), a uz njih i 3 parna blok kotla SBK 3 x 18 t/h na plin i mazut
U TE TO Zagreb pušteni u pogon vrelovodni kotao VK3 (58 MWt) na teško loživo ulje i plin.
U pogon puštena TE Rijeka (303 MW) koja koristi loživo ulje (mazut)
U TE TO Zagreb pušten u pogon vrelovodni kotao VK4 (58 MWt) na teško loživo ulje i plin.
Izgrađen drugi blok (120 MW) u TE-TO Zagreb koji koristi plin i teško loživo ulje, a zamijenjeni su kotlovi VK1 i VK2.
U TE TO Osijek plinskim turbinama prigrađen jedan kotao na otpadnu toplinu ( KNOT) 56 t/h te iz njega i SBK počinje komercijalna proizvodnja tehnološke pare za potrebe industrije Osijeka.
U EL-TO Zagreb pušten u pogon novi blok 30 MW
U KTE Jertovec puštena u rad dva kotla na otpadnu toplinu plinskih turbina -ime je uveden novi oblik rada u vidu dva kombi bloka(PTA + kotao na otpadnu toplinu + parna turbina) snage 40 MW svaki, odnosno 80 MW ukupno.
HE Zakučac - ishođena uporabna dozvola za druga dva agregata (novih 270 MW). Probni pogon agregata C je započeo 1978., a agregata D 1979.
U pogonu HE Golubić (6,5 MW) koja koristi vode rijeka Krke i Butišnice
Proradila druga dva agregata (novih 270 MW) u HE Zakučac
U pogonu blok 3 u EL-TO Zagreb 8,6 MW, koji koristi loživo ulje (mazut)
U TE TO Zagreb pušten u pogon vrelovodni kotao VK5 (58 MWt) na teško loživo ulje i plin.
Izgrađena HE Čakovec na rijeci Dravi, 77,44 MW
U Elektrani u Osijeku na obali Drave je izgrađen je vrelovodni kotao 2 snage 58 MWt na mazut i plin.
U pogonu prva reverzibilna elektrana, RHE Velebit, snage 276 MW.
Počela proizvodnja električne energije bloka 45 MW u TE-TO Osijek koji koristi plin ili mazut.
U pogonu RHE Lepenica (1,14 MW) koja koristi vode u slivu Gorskog kotara
U TE TO Zagreb proradio pomoćni parni kotao PK3 (80 t/h) na teško loživo ulje i plin.
U TE TO Osijek blok 45 MWel. i 139 MW t započinje komercijalna proizvodnja topline u spojnom procesu.
U pogonu mala HE Krčić na rijeci Krki, snage 0,44 MW
Izgrađena HE Dubrava na rijeci Dravi, snage 79,78 MW
U pogonu HE Đale (40,8 MW) koja koristi vode sliva Cetine
U HE Kraljevac je pušten u rad agregat biološkog minimuma ABM snage 4,8 MW, a agregat snage 20,8 MW je demontiran
U TE TO Zagreb pušten u pogon vrelovodni kotao VK6 (116 MWt) na teško loživo ulje i plin.
Okupirana HE i brana na Perući.
Započela revitalizacija HE Vinodol zamjenom turbinskog kola agregata 1 s ciljem povećanja snage i protoka.
Zbog izoliranosti Dalmacije u Domovinskom ratu instaliraju se dizelski agregati koji koriste loživo ulje (dizel), ukupne snage 29 MW
Srušena brana Peruća, oslobođena pa sanirana i ponovno započela s proizvodnjom
U Splitu instalirana interventna PTE Dujmovača na loživo ulje (dizel), snage 48 MW
Počelo puno korištenje sustava Lepenica s RHE Lepenica (1,14 MW) koja koristi vode u slivu Gorskog kotara.
Puštena u pogon PTE Slavonski Brod (13,5 MW) koja je koristila lako loživo ulje
Nakon reintegracije Podunavlja u Hrvatski elektroenergetski sustav, u Vukovar su preseljeni interventni dizelski agregati na loživo ulje (dizel), snage 29 MW
U EL-TO Zagreb preseljena plinska elektrana iz Dujmovače, Split, a dvije plinske turbine uk. snage 48 MW postaju blokovi H i J.
Pušten u rad centar za daljinski nadzor i upravljanje HE na Dravi (tada Komanda lanca Varaždin), čime je unaprijeđen sustav planiranja i optimiranja rada uz sigurno provođenje velikih vodnih valova.
U pogonu drugi blok TE Plomin (192 MW), koji koristi ugljen, kao zajednički projekt HEP-a i njemačkog RWE-a (joint venture)
Početak revitalizacije HE Peruća nakon ratnih stradanja.
U TE-TO Zagreb ulazi u pogon kogeneracijski kombi blok K s dvije plinske i jednom parnom turbinom (202 MW) koji koristi plin i plinsko ulje
HE Jaruga rekonstrukcija i revitalizacija elektrane s povećanjem ukupne snage s 5,4 na sadašnjih 7,2 MW.
Završena revitalizacija HE Vinodol započeta 1991.
Zamjena radnog kola i crpke u CHE Fužine
HE Peruća pušten u pogon revitaliziran agregat A
HE Peruća pušten u pogon revitaliziran agregat B
U TE-TO Zagreb pušten u rad novi kogeneracijski kombi blok L s jednom plinskom i jednom parnom turbinom (112 MW) koji koristi plin.
U EL TO Zagreb zamijenjen sustav vođenja bloka A i B
Puštena u komercijalni pogon HE Lešće (42MW) na rijeci Dobri.
Pogon KTE Jertovec revitalizacija rashladnog tornja br. 1 s efektom povećanja snage od 0,5MW
U TE Sisak puštena u rad nova kemijska priprema vode (KPV) kapaciteta 2x65 m3/h.
KTE Jertovec revitalizacija parne turbine A i sustava hlađenja plinskih turbina
U EL TO Zagreb pušten u pogon novi vrelovodni kotao WK 4
U EL TO Zagreb zamijenjen sustav uzbude bloka B
HE Zakučac revitalizacija agregata A s povećanjem snage 36 MW sa 108 na 144 MW
HE Dubrovnik revitalizacija agregata B s povećanjem snage 18 MW sa 108 na 126 MW
Pogon KTE Jertovec - remonti i zamjene
TE Rijeka blok A Zamjena VT sabirnica i hladnjaka glavnog kotla -vraćena snaga na nominalnih 320 MW.
TE TO Zagreb blok C, rekonstrukcija sustava izgaranja kotla u svrhu postizanja granične vrijednosti emisije
EL TO Zagreb VK3 zamjena gorača u svrhu smanjenja emisija
Pušten u rad Centar proizvodnje Dalmacije (Centar sliva rijeke Cetine -CSRCE)
HE Zakučac revitalizacija agregata B s povećanjem snage 36 MW sa 108 na 144 MW
TE-TO Zagreb -blok C rekonstrukcija sustava opće i vlastite potrošnje bloka čime je povećana sigurnost rada bloka C i povećanje efikasnosti
TE Plomin d.o.o. 28.05. istekli su ugovori po BOOT modelu između njemačkog RWE-a i HEP-a.
HE Zakučac revitalizacija agregata C s povećanjem snage 9 MW sa 135 na 144 MW
U EL TO Zagreb dovršena rekonstrukcija elektropostrojenja i elektrokomandi
HE Dubrovnik revitalizacija agregata A s povećanjem snage 18 MW sa 108 na 126 MW
TE TO Sisak blok C pušten u pogon – novih 230 MWe i 50 MWt
PP HE Sjever - pušten u rad revitalizirani i modernizirani Centar proizvodnje Sjever (CPS)
TE-TO Zagreb Blok L-26.07.2016. Rješenje o statusu povlaštenog proizvođača el. energije
EL-TO Zagreb -novi parni kotao 40 t/h pušten pogon novih 30 MWt i ugradnja izmjenjivača s novih 14 MWt bez dodatne potrošnje goriva
Puštena u pogon obnovljena MHE Varaždin ( ABM) uz povećanje snage 0,18 MW s 0,46 na0,64 MW
Puštena u pokusni rad MHE Prančevići (ABM) nove snage 1,15 MW
TE TO Zagreb -pušten u rad akumulator topline s ciljem povećanja dinamike optimiziranog korištenja izvora topline na lokaciji
Puštena u rad MHE Prančevići (ABM) nove snage 1,15 MW
HE Gojak revitalizacija agregata A s povećanjem snage za 5 MVA (s 20 na 25 MVA)
TE Plomin 2 revitalizacija i modernizacija opreme.
TE-TO OSIJEK - Sanirani rashladni tornjevi čime je povećana pogonska raspoloživost.
TE Plomin 2 nastavak revitalizacija i modernizacija opreme bloka.
HE Zakučac revitalizacija agregata D s povećanjem snage za 9 MW (sa 135 na 144 MW)
HE Gojak revitalizacija agregata B s povećanjem snage za 5 MVA (s 20 na 25 MVA)
HE Ozalj 1 prva etapa rekonstrukcije (agregat A)
CHE Fužine zamjena motor generatora (4,8 MW/5 MVA)
TE-TO Zagreb rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za proizvodnju toplinske energije
TE-TO OSIJEK Zamijenjeni gorači na kotlovima bloka 45 MW kako bi se zadovoljile granične vrijednosti emisije u dimnim plinovima
EL-TO Zagreb rekonstrukcija i povećanje kapaciteta za proizvodnju toplinske energije

Poveznice
Hidroelektrane
Termoelektrane

Novosti
Rezultati Natječaja za donacije 2025.
Otvoren natječaj za dodjelu donacija za 2025. godinu
Rezultati Natječaja za dodjelu stipendija učenicima i studentima