EN
Zaštita biološke raznolikosti

Zaštita biološke raznolikosti

HEP kontinuirano usklađuje i unaprjeđuje obavljanje svoje djelatnosti sa zahtjevima zaštite i očuvanja biološke raznolikosti u skladu sa zakonskim propisima te stručnim i znanstvenim trendovima u čijoj primjeni surađuje sa znanstvenim institucijama i nadležnim tijelima.


Dravske hidroelektrane


Na rijeci Dravi nalaze se hidroelektrane Varaždin,  Čakovec i Dubrava. Sve tri hidroelektrane nalaze se u Regionalnom parku Mura – Drava  jer su prepoznate kao međunarodno važna područja za ptice. Dio akumulacije HE Varaždin teritorijalno pripada Republici Sloveniji koja je taj dio proglasila ornitološkim rezervatom – Rezervat Ormoško jezero. Akumulacije dravskih hidroelektrana postale su zimovališta i staništa mnogim zaštićenim ptičjim vrstama kao jedno od važnih zimovališta europskih ptica močvarica i dio su europske ekološke mreže NATURA 2000. U cilju održavanja visoke razine biološke i krajobrazne raznolikosti vlažnih i vodenih staništa, a u sklopu rješavanja problema nanosa, u akumulacijskom jezeru HE Varaždin izgrađen je otok za gniježđenje ptica. U ostvarenju ovog projekta HEP je surađivao s Državnim zavodom za zaštitu prirode i Udrugom BIOM. Uz akumulacije HE Varaždin i HE Dubrava postavljene su promatračnice za promatranje ptica.
 
U cilju očuvanja ihtiofaune dravske hidroelektrane sufinanciraju poribljavanje pastrvama, smuđem, štukom i vretenastim šaranom koje provode ovlaštenici ribolovnih prava tj. sportsko- ribolovna društava Međimurske i Varaždinske županije. U lijevom drenažnom kanalu HE Dubrava zabilježena je rijetka i ugrožena vrsta riba koja se nalazi na Crvenom popisu slatkovodnih riba Hrvatske – crnka (Umbra krameri Walbaum). 

U cilju usklađivanja proizvodnje električne energije i očuvanja svih sastavnica okoliša provode se mjere i poštuju odredbe iz Plana gospodarenja prirodnim dobrima na području dravskih hidroelektrana. Najznačajnije aktivnosti su:
  • Regulacija razine i praćenje kvalitete vode na područjima mrijesta, inkubacije i ranog razvoja ličinaka riba i vodozemaca. Stručnu pomoć u obavljanju ovih aktivnosti HEP-ovim djelatnicima pruža Zoologijski zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
  • Revitalizacija starog rukavca rijeke Drave uklanjanjem višegodišnjih nanosa te raslinja čime je omogućena migracija i mrijest riba u stari rukavac Drave, ali i gniježđenje ptica močvarica.
  • Uklanjanje invazivnih vrsta u okviru redovnih aktivnosti održavanja školjkaša raznorodne trokutnjače (Dreisseina polymorpha Pallas.), te cvjetnjače - vodene kuge roda Elodea i krocnji roda Myriophyllum.
  • Kasnija ručna košnja livada i drenažnih jaraka na području dravskih hidroelektrana u cilju očuvanja kritično ugrožene biljke kebrač (Myricaria germanica L. Desv.) koja se nalazi i na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske te orhideja - kacigastog kaćuna (Orchis militaris L.) i kokice papučice (Orphys sphegodes Mill.).
  • Kontrola aktivnosti u blizini brana HE Čakovec i HE Dubrava u cilju očuvanja vidre (Lutra lutra L.).


Hidroelektrane u nacionalnom parku Krka


Pogon HE na Krki čine četiri hidroelektrane: HE Jaruga (izgrađena 1903. godine), HE Miljacka (1906.), HE Golubić i MHE Krčić, od kojih se dvije najstarije hidroelektrane, Jaruga i Miljacka,  nalaze unutar Nacionalnog parka Krka (proglašen 1985.).

Na svim vodotocima na kojima se nalaze HEP-ove hidroelektrane posebna pažnja pridaje se postizanju ravnoteže između zaštite okoliša i korištenja vode za proizvodnju električne energije pa tako i u hidroelektranama na na Krki.

Nacionalni Park Krka i hidroelektrane na Krki dio su europske ekološke mreže NATURA 2000 što je također dokaz rada hidroelektrana u skladu s prirodom. 


TE-TO Zagreb i ornitološki rezervat Savica


U neposrednoj blizini Termoelektrane-toplane Zagreb nalazi se ornitološki rezervat jezero Savica. Savica se sastoji se od 12 međusobno povezanih jezera, a proglašen je značajnim ornitološkim rezervatom 1991.godine. O jezeru Savica zajedničku brigu vode Športsko-ribolovno društvo ''Pešćenica'', Hrvatsko ornitološko društvo , Grad Zagreb i TE-TO Zagreb. Savica je jedino preostalo prirodno močvarno područje u Zagrebu i okolici, a njegovu biološku vrijednost dokazuje velika brojnost i raznolikost ptica koje ovdje obitavaju.

Ovo je područje mozaik bujnih šumaraka i otvorenih vodenih površina bogatih ribom, kukcima i vodenom vegetacijom te predstavljaju idealna hranilišta i odmorišta te gnjezdilišta za ptice. Ornitolozi su na Savici zabilježili 180 vrsta ptica, što je gotovo polovica ukupne hrvatske ornitofaune. Od tih 180 vrsta, 18 ih je strogo zaštićeno i na međunarodnoj razini.

Savica je stari rukavac rijeke Save koja je ga je do 1965. godine  opskrbljivala vodom. Nakon velike poplave u Zagrebu, izgrađen je nasip te je Savica ostala bez prirodnog dotoka vode. Nakon 1965. godine, TE-TO Zagreb prihranjuje jezero Savicu čistim rashladnim vodama (cca 2.000 m3/h) koje se zahvaćaju iz rijeke Save i omogućava razvoj biljnog i životinjskog svijeta.

Vrijednost jezera Savice očituje se i u obrazovanju mladih naraštaja u zaštiti prirode što su prepoznali i Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatsko ornitološko društvo koji na Savici organiziraju promatranje ptica  i njihovo prstenovanje.


Zaštita rodinih gnijezda


HEP je 2004. godine s nadležnim tijelom za zaštitu prirode potpisao Sporazum o suradnji pri provođenju mjera zaštite zaštićene vrste bijele rode (Ciconia ciconia L.). Radnici HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o.  izrađuju i postavljaju nosače za gnijezda u skladu s uputama Hrvatskog zavoda za ornitologiju. Provođenjem ove mjere na niskonaponskoj distribucijskoj mreži smanjuje se mogućnost zapaljenja gnijezda uslijed djelovanja električnog luka kao i stradavanja roda od električnog udara. 


Zaštita ptica i malih sisavaca od električnog udara


Na srednjenaponskoj nadzemnoj distribucijskoj mreži provode se mjere zaštite ptica i malih sisavaca od strujnog udara i sprječavanje njihovog stradavanja. 


Prstenovanje


U svim distribucijskim područjima HEP-Operatora distribucijskog sustava provodi se prstenovanje roda u cilju praćenja populacije. Za provedbu prstenovanja koju obavlja Hrvatski zavod za ornitologiju, distribucijska područja na korištenje ustupaju potrebnu opremu (npr. hidraulične košare).